

Ispitivanje tla
Što ako u tlu nedostaje samo jedna komponenta? Ili su minerali previše koncentrirani, što znači da je supstrat fiziološka otopina. To ćemo saznati predajom uzoraka na ispitivanje u lokalnoj kemijskoj i poljoprivrednoj stanici. Takva ispitivanja treba provoditi najmanje svake 4 godine. Zajedno s rezultatima dobit ćemo preporuke za gnojidbu za mjesta odakle su uzorci došli.

Kakvo tlo
Osnovno ispitivanje reakcije tla i obilja makronutrijenata, zajedno s određivanjem preporučenih doza vapna, košta desetak po uzorku. Uz to, vrijedi naručiti test slanosti tla. Najbolje ih je provoditi u proljeće prije sjetve ili sadnje novih biljaka. Uzorak sakupljamo odvojeno za svaku vrstu usjeva (npr. Trajnice, ruže, vrijeske, rajčice ili krastavci).
Na nekoliko mjesta cvjetnjaka kopamo zemlju do dubine od 20 cm i pravimo humku. Taj se dio tla međusobno pomiješa, a zatim odvaže 0,5-1 kg, a uzorak se označi brojem koji stavimo na skicu vrtnog plana i pošaljemo na ispitivanje.

Odakle biljkama minerali
Osnovni gradivni blok tkiva, a to su ugljikohidrati, biljke proizvode u procesu fotosinteze. Preostali sastojci uzimaju se iz tla. Dušik (N) je neophodan za rast tkiva, kalij (K) i fosfor (P) za stvaranje cvjetnih pupova i plodova te za razvoj korijena.
Ti se elementi nazivaju makronutrijentima i glavni su sastojci gnojiva. Uz to, biljke trebaju i (iako u manjim količinama) kalcij (Ca), magnezij (Mg), sumpor (S), željezo (Fe) i tzv. elementi u tragovima, npr. bor (Br), mangan (Mn) i cink (Zn).

Gnojimo prije sadnje
Osnovnu gnojidbu primjenjujemo u rano proljeće koristeći, na primjer, višekomponentne rastresite pripravke (poput Azofoske). Također možete koristiti granulirane hranjive tvari produljenog djelovanja. Iz njih se postupno oslobađaju hranjive tvari kako bi ih biljke mogle koristiti u sljedećim fazama razvoja.
Ako ispitivanje tla pokaže da supstratu nedostaje, na primjer, kalija ili dušika, odaberite gnojivo koje sadrži samo spojeve ovog nedostajućeg elementa.
Na sposobnost biljaka da uzimaju hranjive sastojke uvelike utječe pH tla. Ponekad ga treba zakiseliti (npr. Amonijevim sulfatom) ili odkiseliti (npr. Gnojivom vapnom).