
Privremeno raspolaganje
Prema čl. 124. Zakona o upravljanju nekretninama, staroste koji izvršava zadatak iz područja državne uprave može odlukom ograničiti način korištenja imovine davanjem dozvole za uspostavu i provedbu odvodnih vodova, cijevi i uređaja za prijenos ili distribuciju tekućina, pare, plinova na nekretnini. i električne energije, javnih komunikacijskih i signalnih uređaja i ostalih podzemnih, nadzemnih ili nadzemnih objekata i uređaja potrebnih za upotrebu tih kabela i uređaja, čak i ako vlasnik ili vječni plodouživatelj na to ne pristane.
Rješenje o dozvoli za privremeno oduzimanje nekretnine služi u svrhu pribavljanja privremenog pravnog vlasništva radi korištenja nekretnine u građevinske svrhe, bez potrebe za posjedom nekretnine, radi izgradnje određenih vodova, vodova, objekata ili uređaja tehničke infrastrukture - u skladu s javnom namjenom kojoj je namijenjena dana investicija. poslužiti.
Stoga ovo ograničenje ne služi ničijim privatnim interesima, već društveno korisnim svrhama, poput gradnje vrtića ili škole. To se također odnosi na potrebu kabliranja ili distribucijskih uređaja do novog objekta privatnom parcelom. Ovo ograničenje obično se naziva "malim izvlaštenjem".
U odluci starost precizno definira način ograničavanja korištenja imovine. Legitimni interes njezinog vlasnika zahtijeva da tijek planiranog ulaganja bude najmanje opterećujući za njegovu nekretninu, a opseg miješanja investitora u prava vlasnika sveden na nužni minimum (usporedi: presuda Pokrajinskog upravnog suda u Olsztynu od 3. prosinca 2009., II SA / Ol 927 / 09).
Svatko tko slijedi javni cilj - najčešće Državna riznica ili jedinica lokalne samouprave (općina, poviat, vojvodstvo) može biti entitet koji može podnijeti zahtjev za ograničenje upotrebe nekretnina.
Bez pristanka vlasnika
Dozvola za izgradnju opreme i kabela može se izdati čak i ako se vlasnik ili vječni plodouživatelj nekretnine ne složi da radi na tome. Međutim, postupku davanja dozvole trebali bi prethoditi pokušaji ishođenja takvog pristanka, a i činjenica takvih pokušaja i nedostatak pristanka trebali bi se na odgovarajući način dokumentirati podnošenjem zahtjeva za dozvolu.
Tijek dogovora trebao bi se izvršiti u pisanom obliku, a u slučaju neslaganja treba sastaviti protokol koji potvrđuje ovu činjenicu, a koji bi potpisali sudionici pregovora. Ako vlasnik ili vječni plodouživač ne želi potpisati izvještaj, to također treba zabilježiti u izvješću.
Bez tih pregovora, odluka kojom se odobrava privremeno oduzimanje nekretnine, kao i postupci koji vode do njezina puštanja, mogu se smatrati nevaljanima.
Nepoznati vlasnik.
Međutim, nije moguće započeti pregovore kada nekretnina ima nejasan pravni status (zbog nemogućnosti identificiranja osobe ili osoba koje imaju prava na nju). U takvoj situaciji, staroste objavljuju informacije o namjeri izvlaštenja na način uobičajen u određenom gradu i na web mjestu starosti, kao i najavom u nacionalnom tisku.
Propisi predviđaju dvomjesečno razdoblje (od datuma objavljivanja oglasa) za ljude koji dokažu da imaju stvarna prava na nekretninama.
Ako se osobe koje imaju takva prava ne jave u tom roku, tada se može pokrenuti postupak za ograničavanje prava na nekretnine s neuređenim pravnim statusom.
Sporazum i odluka o
pregovorima mogu dovesti do sklapanja dobrovoljnog sporazuma putem kojeg investitor može dobiti pravo na korištenje imovine u građevinske svrhe. U ugovoru stranke definiraju uvjete oduzimanja zemljišta i dogovaraju se o datumu završetka radova od strane investitora. Ugovorom se mogu predvidjeti i ugovorne kazne za njegovo nepropisno izvršenje ili neizvršavanje.
Ako dogovor nije moguć (komentari ga opisuju kao "opstruktivno ponašanje vlasnika imovine koje ugrožava javni interes"), starosta donosi odluku o uvjetima ulaska investitora u imovinu i time jednostrano ograničava prava vlasnika na nju. Dopuštenje za ograničavanje vlasničkih prava može se izdati samo prije započinjanja određenog postupka ulaganja u datu, dobro definiranu nekretninu. Nedopustivo je donijeti odluku kojom se ograničava korištenje imovine od strane vlasnika nakon započinjanja građevinskih radova, a još više nakon njihovog završetka (vidi: presuda Vrhovnog upravnog suda od 25. rujna 2008., I OSK 1344/07).
Nakon završetka radova, imovina bi se trebala vratiti u prethodno stanje. To se događa neposredno nakon ugradnje ili izvedbe žica, žica ili uređaja, a ako je vraćanje imovine u prethodno stanje nemoguće ili uzrokuje pretjerane poteškoće ili troškove - tada vlasnik ima pravo na naknadu koja bi trebala odgovarati vrijednosti pretrpljene štete.
Ako se kao rezultat rada vrijednost imovine smanji, naknada se povećava za iznos koji odgovara smanjenju.
Vraćanje na prethodno stanje odnosi se na stanje koje je postojalo prije početka građevinskih radova i koje se promijenilo kao rezultat tih radova, ali ne uključuje uklanjanje onih promjena koje nisu rezultat izvedenih radova, ili onih koje su rezultat radnji vlasnika ili trećih osoba - ne stoga je moguće zahtijevati da se drugi dijelovi imovine očiste ili sanira šteta, na primjer od strane djece vlasnika imovine.
Zahtjev za kupnju nekretnine i dodatne obveze
Ako uspostavljanje ili provedba žica, žica i uređaja sprječava vlasnika u daljnjoj pravilnoj upotrebi imovine na sadašnji način ili na način koji je u skladu s njegovom trenutnom namjenom (na primjer, ne dopušta proširenje kuće) - tada vlasnik ima pravo zahtijevati da se imovina od njega kupi.
Kupac može biti staroste koji obavlja državnu upravnu zadaću (koja ovu nekretninu stječe u korist Državne riznice) ili jedinica lokalne samouprave koja obavlja svoj zakonski određeni zadatak.
Izgradnja žica ili uređaja na dobru ima posljedice u obliku budućih obveza vlasnika parcele, iako on nije vlasnik izgrađenih uređaja i žica. Osigurati je nekretninu u svrhu obavljanja poslova održavanja i uklanjanja kvarova na vodovima, vodovima i uređajima.
Također treba istaknuti da je rješenjem kojim se odobrava uspostava i postavljanje odvodnih vodova, cijevi i uređaja na posjedu za prijenos ili distribuciju tekućina, pare, plinova i električne energije kao i javnih komunikacijskih i signalnih objekata, kao i ostalih podzemnih, nadzemnih ili nadzemnih objekata i oprema potrebna za upotrebu ovih kabela i uređaja osnova je za upis u zemljišne knjige i hipoteke. Upis se vrši ili na zahtjev najstarijeg koji obavlja zadatak u području državne uprave ili na zahtjev izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, ako je dozvola izdana na zahtjev te jedinice.