Upravni postupak
Promjene granica upravnim postupkom vrši šef općine, gradonačelnik ili predsjednik grada. Na njih biste se trebali prijaviti sa zahtjevom za razgraničenje nekretnina. Potom donose rješenje o pokretanju postupka razgraničenja i određivanje granica povjeravaju ovlaštenom geodetu.
Pri određivanju toka granice, geodet uzima u obzir vidljive granične oznake i tragove, dokumente (poput kopija iz zemljišnih knjiga i hipoteka, javnobilježničke isprave) i zemljovide. Ako nema dokumenata i ne ostanu vidljive granične oznake ili su dokumenti prezentirani geodetu proturječni ili netočni, tada on utvrđuje tijek granice na temelju zajedničke izjave obiju strana. Ako se stranke ne slažu oko toka granice, tada je geodet dužan nagovoriti sporne susjede da postignu nagodbu. Taj će sporazum tada biti kompromis i uzajamni, često mali ustupci obje strane. Nagodba sklopljena pred geodetom ima snagu sudske nagodbe.
Kad susjedi ne izraze volju za sklapanjem nagodbe, geodet sastavlja granično izvješće iz aktivnosti utvrđivanja toka granica. Nagodbu ili granični protokol geodet predaje pročelniku komune (gradonačelniku, predsjedniku grada). Na temelju toga donose rješenje o razgraničenju nekretnine.
Sudski postupak
Ako je neka od strana nezadovoljna ovom odlukom, u roku od 14 dana od dana njezina primitka može zatražiti da se slučaj razgraničenja proslijedi sudu. Sud će odlučiti o razgraničenju također kada stranke ne postignu nagodbu i kada ne postoje dokazi koji omogućuju ocrtavanje granica, a stranke nisu jednoglasno izjavile o toku granice. U takvoj situaciji geodet privremeno bilježi granične točke, dostavlja svu dokumentaciju gradonačelniku, koji obustavlja upravni postupak i predmet predaje sudu na rješavanje.
Čim sudska presuda o razgraničenju postane pravomoćna, sud je (samostalno) šalje okružnim sudovima nadležnim za vođenje zemljišnih knjiga i hipoteka i nadležnim starostima radi otkrivanja novih podataka u zemljišnim i hipotekarnim knjigama te u zemljišnim i građevinskim evidencijama.
Troškovi razgraničenja
U postupku razgraničenja financijska sredstva koja bi se trebala dodijeliti upravnom ili sudskom postupku igraju značajnu ulogu.
Troškove razgraničenja ne snosi samo vlasnik koji se prijavio za razgraničenje već i njegov susjed. Pretpostavlja se da razgraničenje određuje točan činjenični i pravni status obje nekretnine, stoga služi dobru oba vlasnika. Naknade za razgraničenje uključuju prije svega naknade ovlaštenog geodeta (najveći trošak), kao i troškove izrade karata i ostalih dokumenata te graničnih oznaka. Oni također obuhvaćaju prikupljanje dokaza (poput pregleda mjesta razgraničenja) tijekom postupka razgraničenja.
Dugo se pretpostavljalo da je troškove upravnog postupka razgraničenja, kao i ostali upravni postupci, snosio podnositelj zahtjeva.
To je promijenilo presudu Vrhovnog upravnog suda od 11. prosinca 2006. (poziv na broj I OPS 5/06), prema kojoj svi vlasnici snose troškove razgraničenja. Prilikom odlučivanja o troškovima postupka razgraničenja, tijelo javne uprave može im naplatiti sve stranke koje posjeduju susjedne nekretnine, a ne samo stranku koja je zatražila pokretanje postupka.
Prema mišljenju Vrhovnog upravnog suda, treba pretpostaviti da se u upravnom postupku primjenjuje i norma koja proizlazi iz članka 152. Građanskog zakonika, koja predviđa da vlasnici imovine snose troškove razgraničenja na pola. Prema citiranoj odredbi, vlasnici susjednih zemljišta dužni su surađivati na njihovom razgraničenju i održavanju graničnih oznaka, štoviše, troškovi razgraničenja i troškovi uređenja i održavanja graničnih oznaka snose se na pola (ovo će se pravilo odnositi i na nove granične oznake).
Odredbe sprečavaju upravno tijelo da odobrava naknadu troškova postupka između stranaka. Troškovi razgraničenja također ne uključuju ostale troškove koje je imala stranka koju je odabrala, poput sudjelovanja odvjetnika ili pravnog savjetnika koji zastupa vlasnika u postupku razgraničenja.
Konačni troškovi postupka utvrđuju se u odluci o razgraničenju, podložno načelu da ih susjedi snose na pola. Takva se odluka pojavljuje i u slučaju nagodbe pred geodetom. Ako vlasnici, ili jedan od njih, ne žele dobrovoljno platiti pristojbe, tada riskiraju prisilnu upravnu ovrhu koju provodi poreznik.
Ako je na odluku uložena žalba i slučaj je otišao na sud, sud odlučuje o troškovima postupka konačnom odlukom. Ako je u odluci izostavljeno pitanje izdataka koji se odnose na naknade geodeta, a jedna je od stranaka zahtijevala njegov povratak pred sud, možete se obratiti sudu za dopunu odluke. Zahtjev za dopunu presude može se podnijeti u roku od dva tjedna od objave ili uručenja.
Ako u sudskom postupku vlasnik parcele nije zahtijevao naknadu dijela troškova koji su nastali geodetu, a susjed ih ne želi nadoknaditi sporazumno, nema ničega drugog što bi na sudu trebalo uzeti u obzir za drugu tužbu za naknadu štete.
Ako je sud donio odluku o vraćanju dugovanih iznosa, ali ih susjed ne želi platiti i blokira postavljanje graničnih oznaka, trebali biste iskoristiti činjenicu da je sudska presuda osnova za izvršenje izvršitelja. Ovrha je sudska presuda. U takvim se situacijama morate obratiti sudu za izvršnu klauzulu, a nakon što je primite, morate se prijaviti za izvršenje odabranom ovršitelju.
Zaštita graničnih znakova
Umjetnost. 152 Građanskog zakonika obvezuje vlasnike susjednog zemljišta da održavaju trajne granične oznake. Geodetski znakovi i uređaji koji osiguravaju ove znakove zaštićeni su. Ako je potrebno, može se čak i odvojiti na tlu, za kompenzaciju, područje potrebno za zaštitu geodetske oznake. Na ovom se području ne smiju obavljati nikakve aktivnosti koje bi mogle ugroziti geodetsku oznaku.
Vlasnik ili druga osoba koja drži nekretninu (npr. Stanar), na kojoj se nalaze geodetski znakovi i uređaji koji osiguravaju te znakove, dužni su ne izvršavati radnje uzrokujući njihovo uništavanje, oštećenje ili pomicanje, a ako jesu - odmah obavijestiti odgovarajuću starost.
Navedena obveza je zapravo da se vlasnici susjednih parcela suzdrže od bilo kakvih radnji koje bi mogle rezultirati pomicanjem, oštećenjem ili uništavanjem graničnih oznaka.
Osoba za koju se dokaže da je oštećena ili pasivna i ne prijavi staroste bit će odgovorna općinskom sudu. Jer onaj tko uništi, ošteti, pomakne geodetske, gravimetrijske ili magnetske znakove i uređaje koji osiguravaju ove znakove i triangulacijske strukture, a ne obavijesti nadležna tijela o uništenju, oštećenju ili pomicanju geodetskih, gravimetrijskih ili magnetskih znakova i uređaja koji osiguravaju te znakove, kaznit će se novčanom kaznom prema Zakonu o sitnim prekršajima.
