Dobar način da osigurate brdo je da ga pokrijete travnjakom. Međutim, sjeme trave se može isprati tijekom kiše ili zalijevanja, pa je bolje odabrati kolut od travnjaka. Rasporedimo ih duž padine (poprečne trake mogu se spustiti prema dolje) i pažljivo ih pritisnemo ili čak pričvrstimo na zemlju drvenim klinovima. Međutim, nagib nagiba ne smije biti veći od 30o. Veće strme padine vrlo je teško pokositi i tlo i trava s njima brzo presuše na njima.
Stabilizatori pod naponom
Blage padine (s nagibom do 30o) najbolje je saditi. Trebali bismo odabrati vrste koje se lako uzgajaju, otporne su na sušu (tlo na padini brže presušuje) i s opsežnim korijenovim sustavom. Najbolje je da rastu rizomima, koji će ih - prerastanjem supstrata - stabilizirati. Prije toga, pobrinimo se za kvalitetu tla na padini; sloj plodnog tla treba biti min. Debljine 20 cm. Što je veći nagib kosine, to bi vegetacija koja raste na njoj trebala biti kompaktnija. Matrica smjese može biti grmlje, npr. Amorfno drvo, žutika (npr. Korejska, Thunberg), cotoneaster Dammer (npr. 'Eichholtz', 'Major', 'Mooncreeper'), cotoneaster 'Streibovo pronalaženje', ljubičasti cotoneaster (npr. 'Variegatus's dvobojnim lišćem), puzajuće sorte smreke (obična, sabinska, djevičanska), vučica, planinski bor, fizalis, Fortuneov euonymus ili metla metla. Ne mogu se zaboraviti ruže: naborane i pokrovne vrste. Grmovi i višegodišnje biljke također će biti dobri, npr. Astra gawędka, obična zimovina, bergenija listova pupkovine, bršljan bršljan, pelargonija, hrast kokoš, dalmatinski i karpatski zvonik, žuti lovočuvar, pjegavi ljiljan, mačja metvica, đurđevak, obični prizemni bazga , sivi i raštrkani brzac, keratnij, japanski skakavac, raštrkani skakavac i niske ukrasne trave.planinski bor, fizalis, Fortuneov euonymus ili metla. Ne mogu se zaboraviti ruže: naborane i pokrovne vrste. Grmovi i trajnice također će biti dobri, npr. Astra gawędka, obična zimovina, bergenija listova vrpce, bršljan bršljan, pelargonija, hrast kokoš, dalmatinska i karpatska zvona, žuti lovočuvari, pjegavi đurđevak, mačja metvica, đurđevak, zajednička bazga , sivi i razbacani gliser, keratnija, japanski skakavac, razbacani skakavac i niske ukrasne trave.planinski bor, fizalis, Fortuneov euonymus i metla. Ne mogu se zaboraviti ruže: naborane i pokrovne vrste. Grmovi i trajnice također će biti dobri, npr. Astra gawędka, obična zimovina, bergenija listova vrpce, bršljan bršljan, pelargonija, hrast kokoš, dalmatinska i karpatska zvona, žuti lovočuvari, pjegavi đurđevak, mačja metvica, đurđevak, zajednička bazga , sivi i razbacani gliser, keratnija, japanski skakavac, razbacani skakavac i niske ukrasne trave.obična zimovina, sercoline bergenia, obični bršljan, pelargonija, hrast dugi rep, dalmatinski i karpatski zvonik, žuta pjegavica, đurđevak, mačja metvica, đurđevak, mljevena bazga 'Variegatum', japanska šumska jagoda, sivi baršun, ruski grab i crveni skakavac razbacane pojedene i niske ukrasne trave.obična zimovina, sercoline bergenia, obični bršljan, pelargonija, hrastov dugodlaki rep, dalmatinski i karpatski zvonik, žuta pjegavica, đurđevak, mačja metvica, đurđevak, mljevena bazga 'Variegatum', japanska šumska jagoda, siva švedska, poljska šveđanka razbacane pojedene i niske ukrasne trave.
Nagib u mrežici
Prije stavljanja sadnica u podlogu, na površinu padine možete postaviti plastičnu ili jutenu mrežicu s urezima u koje su zasađene biljke. Stabilizirat će nagib dok izbojci i lišće sadnica ne prekriju površinu tla i dok im korijenje ne naraste iznad zemlje. Umjesto mrežice možete upotrijebiti i vrtno runo. Na posebno strmim mjestima vrijedi dodatno ojačati padinu perforiranim pločama od betona, metala ili plastike. Njihove rupe ispunjavamo plodnom zemljom i u nju sadimo pažljivo odabrane biljke. Kako se povećavaju i pokrivaju perforirane elemente, nagib će izgledati ugodnije.
Otpor zida
Visoke i strme padine (s nagibom većim od 45 stupnjeva) zahtijevaju zaštitu potpornim zidovima. Konstrukcije koje ne prelaze visinu od 1,2 m mogu se podići same, gradnju viših zidova najbolje je naručiti tvrtki koja ima građevinske kvalifikacije. Zidovi mogu biti suhi (podižu se bez žbuke) i mokri (njihovi pojedinačni elementi povezani su cementnom žbukom). Obje su najčešće građene od kamena, opeke ili betonskih elemenata (npr. Blokovi, šuplje cigle). Sve više se padine također ojačavaju gabionima (metalne košare ispunjene kamenjem). Potporni zidovi također su izrađeni od drveta, npr. Trupci različitih promjera, daske ili željeznički pragovi ukopani u rubu. Kada gradite zid (posebno na nepropusnom terenu),vrijedi ostaviti slobodan prostor između njega i padine i ispuniti ga drenažnim slojem (šljunak ili drobljeni kamen). Na golemoj, strmoj padini mogu se oblikovati šire stepenice, ojačati gromadama, drvenim ili betonskim palisadama itd. Tako stvorene terase zasađene su biljkama, a ako ima dovoljno prostora na njih se postavlja stol ili stolice.
