Među najpoznatijim smetnjama koje se mogu pojaviti u naseljenim mjestima, među ostalim su buka i vibracije (vibracije), kao i nedavno jake poplave i poplave kišnicom. Šteta uzrokovana rudarskim aktivnostima je druga vrsta događaja. Kategorije rudarskih područja definirane su na ljestvici od pet stupnjeva, s najmanjim oštećenjima na područjima koja spadaju u kategoriju I, dok se u slučaju kategorije V uopće ne preporučuje podizanje objekata.
Koja je šteta od rudarenja?
Rudarske štete su pojave koje se javljaju na površini tla kao rezultat eksploatacije rudnika. Osnovne vrste oštećenja u rudarstvu uključuju prvenstveno površinske deformacije (kontinuirane i diskontinuirane), kao i promjene vodnih uvjeta i rudarskih potresa. Ovisno o stupnju deformacije terena (nagib, vodoravna deformacija i radijus zakrivljenosti), određuje se kategorija pogodnosti lokaliteta za razvoj.
Najčešće kontinuirane deformacije su tzv rudarska korita za depresiju, čiji raspon često nadilazi operativne radove u rudniku. Druga vrsta deformacije, tj. Prekidna deformacija, javlja se u obliku lokalnih udubljenja (vrtača) ili linearnih rasjeda i pukotina.
Eksploatacija rudnika također može promijeniti vodene uvjete područja. Najnepoželjnija pojava je porast razine podzemne vode (smanjenje dubine njenog nastanka) kao rezultat spuštanja razine tla. Kao rezultat, zgrada, čiji je temelj iznad razine vode, može biti poplavljena.
Prema Uredbi ministra infrastrukture o tehničkim uvjetima koje moraju ispunjavati zgrade i njihovom mjestu od 12. travnja 2002. (Zbornik zakona br. 75, točka 690), dozvoljeno je postavljanje zgrada u rasponu prijetnji i smetnji navedenim u propisima, pod uvjetom da se mjere primjenjuju tehnička rješenja koja smanjuju ili povećavaju otpornost zgrade na ove prijetnje i smetnje. Takve akcije treba poduzeti već u procesu planiranja gradnje i dosljedno provoditi u kasnijim fazama. Izbor materijala za podizanje zidova posebno je važan.
Slijedite tehničke preporuke
Objekti u rudarskim i postminarskim područjima trebali bi se projektirati u skladu s Uredbom ministra za infrastrukturu o tehničkim uvjetima koje moraju ispunjavati zgrade i njihovom položaju. Treba uzeti u obzir utjecaj rudarskih utjecaja - prisilne deformacije, vibracije i promjene stanja vode. Odluka može li se kuća sagraditi na određenom području donosi se na temelju predviđene prirode i intenziteta utjecaja oštećenja od rudarstva te trenutnih stanja voda i tla.
Pri projektiranju zgrade podignute na takozvanom teškom terenu treba uzeti u obzir sve nepovoljne prizemne uvjete. To će pomoći u sprečavanju moguće štete i na taj način povećati udobnost stanovanja.
Strukturni sustav objekata izgrađenih na području oštećenja od rudarstva trebao bi biti simetričan i pravilan. Nije poželjno da plan građevine sadrži udubljene kutove vanjske konture. S druge strane, stubišta i okna dizala trebaju se postaviti u sredinu duljine segmenta, ako je moguće.
Građevine s krutom konstrukcijom su objekti sa sustavom štita (zida) čiji su zidovi zidani, monolitni (armirani beton) i montažni od elemenata velike veličine, kao i neke okvirne konstrukcije, ovisno o projektiranom rasponu segmenata i usvojenim materijalnim rješenjima.
Stavite (na) jak zid!
ITB 364/2007 Uputa Tehnički uvjeti za građevinske radove postavljene u rudarskim područjima sugerira da zidove treba podizati primjenom običnog (općenito) cementno-vapnenog ili cementnog maltera, s ispunom vertikalnih spojeva. Prosječna tlačna čvrstoća morta treba biti najmanje 5 N / mm2 (klasa M5, prema PN-EN 998-2).
Istodobno, karakteristična tlačna čvrstoća zidanih zidova treba biti najmanje 3 N / mm2. Da bi se ispunio ovaj uvjet, potrebno je odabrati zidane elemente odgovarajuće visoke čvrstoće.
