Kupnja poljoprivredne parcele

Ako odaberemo zemljište za razvoj staništa i želimo na njemu sagraditi kuću, prvo moramo provjeriti ima li općina plan prostornog razvoja. Ako jest, bit će označena u količini zemljišta dostupnog za izgradnju kuće. Obično je to hektar. Zatim, nakon kupnje hektara zemlje, možete odmah zatražiti građevinsku dozvolu. Međutim, ako u općini ne postoji prostorni plan uređenja, građevinsku ćemo dozvolu dobiti bez problema samo ako farma povezana s tim razvojem premaši prosječnu površinu farme u određenoj općini. Taj se prosjek obično kreće od 7 do 20 ha. Prosječna površina farme objavljena je u rezoluciji Vijeća komune.Da biste se uspješno izvukli iz ove situacije, morate pronaći poljoprivrednika koji će htjeti prodati komad zemlje. Poljoprivrednik će se prijaviti za uvjete razvoja za ovo područje i, kad dobije uvjete za razvoj, moći će se potpisati predugovor o kupnji poljoprivrednog zemljišta. Tada će poljoprivrednik zatražiti građevinsku dozvolu i izliti temelje. Tada je s poljoprivrednikom moguće sklopiti uvjetni ugovor o prodaji parcele s građevinskom dozvolom. Uvjetni ugovor, jer pravo prvenstva za poljoprivredno zemljište, kada ga kupuje "nepoljoprivrednik", ima Agencija za poljoprivredno vlasništvo. Poljoprivrednik će dobiti uvjete za zoniranje kada:Poljoprivrednik će se prijaviti za uvjete razvoja za ovo područje i, kad dobije uvjete za razvoj, moći će se potpisati predugovor o kupnji poljoprivrednog zemljišta. Tada će poljoprivrednik zatražiti građevinsku dozvolu i izliti temelje. Tada je moguće s poljoprivrednikom sklopiti uvjetni ugovor o prodaji parcele s građevinskom dozvolom. Uvjetni ugovor, jer pravo prvenstva za poljoprivredno zemljište, kada ga kupuje "nepoljoprivrednik", ima Agencija za poljoprivredno vlasništvo. Poljoprivrednik će dobiti uvjete za zoniranje kada:Poljoprivrednik će se prijaviti za uvjete razvoja za ovo područje i, kad dobije uvjete za razvoj, moći će se potpisati predugovor o kupnji poljoprivrednog zemljišta. Tada će poljoprivrednik zatražiti građevinsku dozvolu i izliti temelje. Tada je s poljoprivrednikom moguće sklopiti uvjetni ugovor o prodaji parcele s građevinskom dozvolom. Uvjetni sporazum, jer pravo prvenstva za poljoprivredno zemljište, kada ga kupi "nepoljoprivrednik", ima Agencija za poljoprivredno vlasništvo. Poljoprivrednik će dobiti uvjete za zoniranje kada:jer pravo preče kupovine poljoprivrednog zemljišta kada ga kupuje "nepoljoprivrednik" ima Agencija za poljoprivredno vlasništvo. Poljoprivrednik će dobiti uvjete za zoniranje kada:jer pravo preče kupovine poljoprivrednog zemljišta kada ga kupuje "nepoljoprivrednik" ima Agencija za poljoprivredno vlasništvo. Poljoprivrednik će dobiti uvjete za zoniranje kada:
izradit će se barem jedna susjedna parcela dostupna s iste javne ceste. Ako je susjedna parcela neizgrađena, ne možete graditi, morate pričekati da općina izradi novi plan;
područje ima pristup javnoj cesti;
postojeće ili planirane komunalije na parceli dovoljne su za početak gradnje.
Također možete pronaći farmu sa starim dotrajalim zgradama. Zbog svog stanja neće značajno povećati cijenu parcele. Umjesto građevinske dozvole možete podnijeti zahtjev za dozvolu za obnovu.
No, ako se odlučimo za kupnju poljoprivredne čestice i njezinu prenamjenu u građevinsku parcelu, moramo uzeti u obzir da nas čekaju brojne formalnosti prije nego što dobijemo građevinsku dozvolu. Između ostalog, potrebno je de-poljoprivrednu parcelu izvršiti. Sastoji se od promjene namjene parcele u lokalnom razvojnom planu iz poljoprivredne u građevinsku i isključivanja zemljišta iz poljoprivredne proizvodnje. Postupak uklanjanja poljoprivrednog zemljišta provodi općina pri usvajanju novog lokalnog plana prostornog razvoja. Tada odlučuje koja će se poljoprivredna zemljišta graditi. Nakon što se zemljište povuče, podnosimo zahtjev da se parcela isključi iz poljoprivredne proizvodnje. Potrebno je dobiti suglasnost za izuzeće,ako je tlo dobre kakvoće - odnosno pripada razredima I, II, III, III a, III b i u slučaju poljoprivrednog zemljišta razreda IV, IV a, IV b, V i VI, stvorenog od tla organskog podrijetla (npr. treset). Ponekad je suglasnost potrebna i za zemljište klasa IV, IV a i IV b mineralnog podrijetla. To se događa ako je vijeće komune usvojilo rezoluciju za zaštitu ovog zemljišta na svom području. Zahtjev za izuzeće zemljišne čestice iz poljoprivredne proizvodnje treba podnijeti Odjelu za geodeziju ili upravljanje nekretninama poviatskog staraštva nadležnog za mjesto parcele.Ponekad je suglasnost potrebna i za zemljište klasa IV, IV a i IV b mineralnog podrijetla. To se događa ako je vijeće komune usvojilo rezoluciju za zaštitu ovog zemljišta na svom području. Zahtjev za izuzeće zemljišne čestice iz poljoprivredne proizvodnje treba podnijeti Odjelu za geodeziju ili upravljanje nekretninama poviatskog staraštva nadležnog za mjesto parcele.Ponekad je suglasnost potrebna i za zemljište klasa IV, IV a i IV b mineralnog podrijetla. To se događa ako je vijeće komune usvojilo rezoluciju za zaštitu ovog zemljišta na svom području. Zahtjev za izuzeće zemljišne čestice iz poljoprivredne proizvodnje treba podnijeti Odjelu za geodeziju ili upravljanje nekretninama poviatskog staraštva nadležnog za mjesto parcele.
Zahtjev za rekultivaciju trebao bi sadržavati sljedeće dokumente:
- dokument koji potvrđuje vlasništvo nad parcelom (npr. Javnobilježnički akt),
- izvadak iz lokalnog plana prostornog uređenja,
- izvadak iz zemljišne knjige s preslikom s katastarske karte,
- kopiju zemljovida s planom njegova uređenja i označenom područje isključeno iz poljoprivredne proizvodnje.
Pravna osnova:
Zakon od 11. travnja 2003. o oblikovanju poljoprivrednog sustava (Journal of Laws iz 2003., br. 64, točka 592).
Zakon od 27. ožujka 2003. o prostornom planiranju i razvoju (Journal of Laws 2003, br. 80, točka 717, kako je izmijenjen i dopunjen).
Zakon od 7. srpnja 1994., Zakon o gradnji (Journal of Laws iz 1994., br. 89, točka 414, s izmjenama i dopunama).