
BEZ POKRIVA
Neke rane sorte pogodne su za ovaj uzgoj, poput 'Epic', 'Oda' i 'Flavina'. Sjeme sijemo početkom ožujka u toploj svijetloj sobi. Nakon otvrdnjavanja, velike sadnice mogu se posaditi sredinom svibnja na gredice, 2 po 1 m2. Mjesto bi trebalo biti sunčano i tiho, a zemlja je rastresita, plodna, vlažna, po mogućnosti s pH 6,5. Gnoji se na jesen, 2 tjedna nakon sadnje sadnica i na početku zasada ploda. Bolje je biljke ne prekrivati netkanom tkaninom, jer su njegovi udarci na vjetru štetniji od hladnoće. Čak i kada mraz uništi gotovo čitav glavni izdanak, patlidžani se ponovo rastu, granajući se od tla, što potiče obilno cvjetanje i plodonosje. Kad dođu tople noćiintenzivno rastu. Plod se može brati od sredine srpnja do sredine rujna. U vrućim ljetima dogodi se da prinos po biljci pređe 5 kg!
BOJE I OBLICI
Sorte patlidžana koje poznajemo imaju tamnoljubičasto ili gotovo crno voće u obliku velike kruške i kremasto meso nježnog okusa s blagom gorčinom. U tropskim krajevima popularni su različiti lokalni oblici sa sferičnim, mahunastim, žutim, narančastim, bijelim ili mramoriranim voćem. Jedna od neobičnih sorti - biljka uskršnjih jaja (tajlandski tip) - prvo prekrivena bijelom, a nakon dozrijevanja, "jajima", na naše se tržište predstavlja kao ukrasna biljka.
PRIKUPLJENO NA VRIJEME
Berba patlidžana ne smije biti potpuno zrela, već dovoljno mekana da se meso lagano savije pod pritiskom prsta (prilično tvrdi sadrže štetni solanin). Ako je kora postala mutna, a sjeme potamnilo, plod je prezreo i samim tim gorči. Oni koji sazriju u hladnoj sezoni pucaju, neskladno boje i imaju lošiji okus.
Patlidžane ne gulimo, operemo i narežemo na debele ploške. Posolite meso da pusti sok. Nakon pola sata kriške isperite i osušite papirom. Na taj način uklanjamo gorčinu s voća, a usoljeno meso upija manje masnoće tijekom prženja ili dinstanja.