Na sunčanoj padini
vinova loza voli sunce i toplinu, ne podnosi vlažna ili hladna tla i vjetrovita područja. Najbolje djeluje na jako zagrijavajućim jugozapadnim padinama. Prirodni ideal je da je tlo gotovo okomito na sunčeve zrake. Višak vode koja se slijeva nakon kiše, stalno kretanje zraka na padini štiti grmlje od prekomjerne vlage u zraku i mraza.
U mirnom vrtu
Ako nemamo takav nagib (zapravo, rijetko tko to ima) - ništa nije izgubljeno. Vinova loza se također dobro osjeća u osamljenim i zaštićenim vrtovima, posebno tamo gdje postoji prijateljska mikroklima između drveća i grmlja te tzv. efekt staklenika.
Uz zid
Grmlje na južnim zidovima kuća ili ograda jako dobro uspijeva i donosi plodove, jer ih danju osvjetljava oštro sunce, a navečer ih grije zid koji zrači toplinom. Također je lako postaviti folijski krov nad grmljem preko grmlja, razvučen preko drvenih letvica, i na taj način stvoriti mini staklenik s toplijom klimom - što rezultira slađim voćem.
Vrste sadnica izdanaka
. U trgovinama i centrima nalazimo reznice izbojaka namijenjene sadnji u kasnu jesen i rano proljeće. Nažalost, često se dogodi da se sorte pomiješaju, a biljke su suhe, što ih pogoršava i kasnije ulazi u vegetacijsku sezonu.
U kontejnerima. Sigurnije je kupiti sadnice u kontejnerima, noseći naljepnicu s nazivom sorte i opisom zahtjeva. Nešto su skuplje, ali se bolje nose sa stresom presađivanja u zemlju. Ne morate ih saditi odmah nakon kupnje, mogu izdržati nekoliko tjedana u kontejnerima, čak i kad imaju plod.
Eksperimenti. Mnogi ljubitelji vinove loze sami cijepe nove sorte na stare polu-samonikle grmove koji su se dugi niz godina opirali mrazu, bolestima i štetnicima i kao rezultat toga najbolja su lokalna podloga plemenitijih sorti. Ovo je vrlo vrijedan fenomen za razvoj domaće vinogradarske tradicije, ali vrijedi se držati načela da se sorte sa svijetlim plodovima cijepe na podloge svijetle boje, a tamne na tamne.
Uzgoj i gnojidba
Rokovi. Sadnice mladica sadimo u listopadu, studenom ili u proljeće nakon otapanja tla. Iako možemo kupovati i saditi posude tijekom cijele sezone, bolje je to raditi u travnju (u mirovanju) ili od lipnja do srpnja, kada izbojci već imaju lišće. Mlade, neodrasle biljke također rastu bolje od onih koje već počinju lignificirati. Sadnice treba snažno zalijevati, ali ne i namočiti ih u vodi (supstrat bi se trebao lijepiti za korijenje).
Podzemlje. Dovoljno je plodno tlo lagano popustiti. Na glini i pijesku najprije iskopajte rupu veličine kante i napunite ih plodnom vrtnom zemljom pomiješanom sa starim kompostom ili stajskim gnojem, moguće s ne-zakiseljenom korom ili tresetom. Rahlo i dobro drenirano tlo rezultirat će brzim rastom korijena.
Što na jesen? Kada planirate sadnju vinove loze na jesen, zemlju nemojte prekrivati stajskim gnojem (ili bilo kojim drugim gnojivom bogatim dušikom), jer tada hranjene biljke, umjesto da završe vegetaciju i postanu drvenaste, počinju rasti, a zatim zimi lako smrzavaju, gubeći najvrjednije ovogodišnje izdanke s cvjetnim pupovima.
Grmlje posađeno u proljeće u rujnu prelazi u ljetnu fazu mirovanja i postupno drveni. Da bi se taj proces ubrzao, vrhove izbojaka treba ukloniti na visinu od 1,5-1,7 m. Također vrijedi izrezati sve nepotrebne tanke grane (tzv. Pastorče) koji nepotrebno zadebljaju grm i uklanjaju žutilo, bolesno lišće i nakupine gljivičnih bolesti.
Korijen je srce grma
U Gruziji, Grčkoj i Libanonu korijeni vinove loze protežu se do potkožne vode, nekoliko metara u zemlju. Lokalni uzgajivači tvrde da vinova loza tek tada daje najcjenjenije plodove, a vina dobivena od njih nezamislivo su bogatstvo okusa i mirisa. Istina je da na okus ploda utječe i duljina vegetacije, intenzitet sunca i specifična lokalna mikroklima. U Poljskoj korijenski sustav najintenzivnije raste u toplom humusnom sloju na dubini od 25-50 cm. Dakle, ako u vrtu imamo samo tanak sloj plodne zemlje od 10-15 cm, oplođen glinom nakon gradnje, korijenje vinove loze neće utonuti u tako tvrdu i hladnu podlogu. Zatim grmlje treba češće zalijevati i malčirati.
Pobijedite sa zimskim
mrazovima. Sve sorte grožđa, čak i one koje su prepoznate kao potpuno otporne na mraz, moraju se malčirati i pokriti prvih 3-5 godina nakon sadnje. Ispravnu otpornost na mraz postižu nakon 5. godine. Korijenje vinskih i desertnih sorti smrzava se na -8 ° C, a sjenica na -12 ° C. Prvi mrazovi krajem studenog za njih su posebno opasni. Kasnije velike gubitke može uzrokovati i ledena aura bez snijega. Budući da je snijeg najbolji izolator i stvara vlažnu mikroklimu oko biljke. Stoga izbojke vinove loze treba saviti do zemlje, oko debla sagraditi humku zemlje, a tlo oko grma malčirati u roku od metra (slamom ili piljevinom).
Mrazevi. Morate paziti i na proljetne mrazeve; učinkovita zaštita je uključivanje prskalica (prskalica) noću. Međutim, ne preporučujem paljenje vatre i pušenje u vinogradu, ovaj je postupak štetan za okoliš i zabranjen zakonom.
Ako se biljka smrzne ili je vaga mraz, nemojte kršiti ruke. Pupovi vinove loze građeni su na takav način da pored glavne šišarke imaju dva rezervna uspavana koja će započeti izdanak i donijeti plod. Kao rezultat toga, u većini vrtova, nakon posljednje hladne zime, dobro se regenerirao i obilno rodio većinu sorti, uključujući: 'Agat Doński', 'Bianca', 'Kristaly', 'Schuiler' i 'Ontario'.
