Lukovice crocusa, poput tulipana, jednogodišnje su biljke. Nakon jedne sezone uzgoja, matični gomolj odumire i na njegovom mjestu nastaju novi čvorični gomolji. U rano proljeće izrastu u uske listove nalik vlati trave. Cvjetovi od šest latica rastu izravno iz gomolja istovremeno s lišćem. Ponekad na jednom velikom gomolju može narasti nekoliko cvjetova. Nakon cvatnje lišće proljetnih krokusa jako se izdužuje, a u lipnju nestaje. To znači da biljka prelazi u razdoblje mirovanja koje traje oko tri mjeseca.
Većina vrsta i njihove sorte imaju jednobojne cvjetove - bijele, žute, lila, ljubičaste ili ljubičaste. Međutim, postoje i oni čije su latice ukrašene dugim prugama ili redovitim crtežom. Ponekad je donji dio obojen na takav način da je u sredini nacrtan pravilni krug. Dogodi se da mjesto na kojem se savijaju latice ima drugačiju boju i prekriveno je nježnom dlakom. Paleta boja
Proljetni krokus (Crocus vernus) koji samoniklo raste u Alpama i Pirinejima najvažnija je vrsta. Njegove sorte koje najčešće cvjetaju u ožujku nazivaju se crocuses s velikim cvjetovima. Najčešće se sade u parkovima i vrtovima. Tamnoljubičasta sorta 'Flower Record' (promjera 7-8 cm) i lavanda 'Grand Maitre' imaju izuzetno velike cvjetove. Crocus 'Remembrance' ima ljubičaste latice, u osnovi tamnije. Najnoviju sortu 'Victor Hugo' odlikuju izuzetno tanke latice tamnoljubičaste boje. Kad ih sunce obasja, izgledaju ružičasto obojene. Bijela 'Jeanne d'Arc' također je široko uzgajana. Ljubičasti uzorak na laticama ističe se 'Pickwick'(uske crte na bijeloj podlozi) i 'King of the Striped' (tamne crte na lila pozadini).
Proljetni krokus nema samo žuto obojene sorte. Stoga će savršena nadopuna ranoproljetnom sastavu biti Crocus flavus 'Zlatno žuti' (druga imena ove sorte su 'Žuti mamut' ili 'Geel').
Žuta su također brojne sorte Crocus chrysanthus, koji raste na prirodnim položajima u Grčkoj i Turskoj. Ima cvjetove nešto manje od onih u cvjetnim krokusima i više zaobljenih latica. Cvate istodobno s njima (obično u ožujku). Njegove najpopularnije sorte usvajaju različite nijanse žute boje. 'Romantika' svijetli poput žarulje, 'Dorothy' je limunsko zelena, 'Fuscotinctus' se razlikuje po smeđim žilicama s vanjske strane latica. 'Cream Beauty' je kremasta s tamnožutim središtem, 'Advance' je svijetložuta sa smeđim uzorkom u osnovi vanjskih latica. Krokusi imaju i sorte u drugim bojama. Među bijelim novitetima pozornost zaslužuje 'Ard Schenk'sa žutom bazom latica s unutarnje strane i 'Miss Vain' sa smeđim prugama na dnu latica. Sorte ljubičica su rijetke. Jedinstvenu ljepotu razlikuju 'Plavi biser', čiji su unutarnji latice bijeli, a vanjski lavanda, te 'Violett Queen' stvorena 2000. godine u sjeni biskupskoljubičaste boje s hrpom žutih prašnika unutra.
Dalmatinski krokus (Crocus tomasinianus), koji samoniklo raste u južnoj Mađarskoj, Hrvatskoj i sjevernoj Bugarskoj, ima puno manje cvjetove. Sve njegove sorte cvjetaju ljubičasto, ali imaju različite nijanse i bijela središta. Najljepši od njih su 'Ruby Giant', 'Barr's Purple' i 'Whitewell Purple'. Na kraju sezone Pored proljetnih krokusa postoje i krokusi u jesenskom cvatu. Često ih zamijenimo sa zimskim biljkama (Colchicum), jer cvjetaju u isto vrijeme, tj. U rujnu ili listopadu. Jesenski krokus cvjeta bez lišća, baš kao i zimski. Ali lako ih je razlikovati - krokusi imaju samo tri prašnika, a ne šest kao u slučaju zimnice.
Jesenski krokusi izgledaju lijepo na travnjacima, u blizini niskih listopadnih grmova (npr. Mahagonija i tavula), kao i na višegodišnjim gredicama. Najčešće boje su kombinacije plave i ljubičaste. Izuzetno lijepa jesenska vrsta je veliki krokus (Crocus speciosus) koji samoniklo raste u istočnoj Europi. Poznate su njegove ljubičaste sorte 'Cassiope', 'Artabir' i 'Oxonian'. Raskošni cvjetovi jorgovana imaju turski krokus (Crocus zonatus syn. Crocus kotschyanus) koji raste na prirodnim nalazištima u Turskoj i Libanonu. Jesenska vrsta je i šafran (Crocus sativus) iz Italije i Turske. Ima duge cvjetne pehare s dlakavim grlom i žilavim laticama u sjeni lila ružičaste.Iz oznaka ove vrste tučaka dobivaju se vrijedni začini za jelo i intenzivna žuta boja.
Jesenski krokusi sade se u kolovozu kako bi im omogućili da dobro ukorijene dok cvjetaju. U proljeće su stavili perje lišća koje se u lipnju osuši. Što im treba? Krokusi imaju male zahtjeve, ali najbolje im ide u regijama s blagom klimom. Vole ne previše oštre zime i duga, prohladna proljeća. Potrebno im je sunce, humusno tlo s blago kiselom reakcijom (pH 6,5-6,8), umjereno vlažno i umjereno bogato hranjivim tvarima. Ne podnose teški i mokri ili neplodni pijesak. Godinu dana prije sadnje gomolja, zemlju možete hraniti dobro raspadnutim gnojem ili kompostom.
Gomolji se sade u skupine od po desetak. Vrijedno je odabrati mjesto za njih u blizini terase, na obali rabata, u prazninama između kamenja u kamenjarima, a također ih posaditi u posude. Također možete stvoriti šarene mrlje od krokusa izravno na travnjaku (u ovom slučaju ne zaboravite izrezati rupe za njih na travnjaku). Također je važno ne postavljati gredice krokusa tamo gdje su rasle druge lukovice ili gomolji (npr. Tulipani, narcisi, gladiole, krokuse ili irisi). Na taj ćemo način izbjeći rizik od zaraze biljaka opasnim gljivičnim bolestima. U društvu
Ljubičasti, žuti i bijeli cvjetovi krokusa savršeno se stapaju s niskim vrstama trajnica s tamnim lišćem. Zato ih posadimo uz zimnicu, pjegavu svjetlost i med. Krokusi se također mogu koristiti za stvaranje proljetnih skladbi - s pahuljicama, narcisom, safirima, anemonama i jaglacima. Njihovi uski, tamni listovi također lijepo izgledaju uz svijetlozelene listove ljiljana.
Imajte na umu da nakon cvatnje krokusi više ne izgledaju privlačno, ali mjesto na kojem rastu ne može ostati prazno. Mogu ih zauzeti orlovi i zvončići, mogu ih prekriti funky lišćem, brunnerima ili nezaboravima. Uzgoj i njega
Najbolje vrijeme za sadnju proljetnih krokusa je druga polovica rujna i početak listopada. Jesenski krokusi sade se u kolovozu kako bi im omogućili da dobro ukorijene i obilno cvjetaju u rujnu.
