Listopad je izvrsno vrijeme za sadnju grmlja, kako onog kupljenog u kontejnerima, tako i onog iskopanog u rasadnicima s tzv goli korijen. Sadnice koje su sada zasađene (posebno ruže) uspjet će malo puštati korijenje do mraza, a na proljeće će započeti vegetaciju u najpogodnijem trenutku za njih. Stoga su mnogo manje skloni isušivanju zbog sunčevog rada koji se obično povećava u travnju od biljaka posađenih u proljeće. U ovom se trenutku biljke bez korijena uglavnom koriste za postavljanje živice, jer su mnogo jeftinije od onih iz kontejnera. Vrijedno je zapamtiti da ih nakon sadnje trebate skratiti za najmanje 1/3 kako biste smanjili broj grančica,jer djelomično oštećeni korijeni neće moći pružiti vodu cijelom grmu.
Kada jesen nije previše kišna, moramo obilno zalijevati sve četinarske grmlje (ovo također služi zimsko-zelenim listopadnim vrstama, posebno rododendronima) kako bi biljke mogle dobro zalijevati sva tkiva. Inače će biti osjetljiviji na tzv fiziološka suša koja prijeti biljkama kada je tlo zaleđeno, sunce sja sjajno, a jaki vjetrovi suše lišće i iglice.
CVIJEĆE
Do kraja mjeseca još uvijek možemo saditi tulipane, narcise i zumbule. Na mjestima gdje ih namjeravamo smjestiti, tlo rahljamo i dodajemo mu kalijevo i fosforno gnojivo ili smjesu tzv. jesen, koja obično ne sadrži dušik.
Sakupljamo ostatke sezonskog cvijeća. Možemo ih baciti na kompost ili pokopati na praznim gredicama kako bi se razgradile i hranile tlo humusom.
Malter od kore ili suhog lišća raširite oko rozeta dvogodišnjih cvjetova. Cijele biljke pokrivamo četinjačima ili agrotekstilom tek nakon što nastupe prvi mrazovi, jer bi mogli ranije uliti.
Sadimo rizome đurđevka. Treba ih zakopati 2 cm duboko. Ove biljke zahtijevaju sjenovit ili polusjenovit položaj kao i vlažno i humusno tlo. Oni rastu pod krošnjama drveća, ne i gore, jer im je često presuho.
VOĆE I POVRĆE
Možemo saditi grmlje i rijeke ogrozda. Trebali bi narasti oko 10 cm dublje nego u vrtiću. Za male vrtove najbolje su cijepljeni primjerci u obliku malog drveća. Potrebno je samo iskopati čvrst kolac pored njih i na njega dobro pričvrstiti krunu, jer se može slomiti pod težinom snijega, voća ili pod pritiskom vjetra.
Na parcelama u blizini šume debla mladih stabala treba zaštititi (plastičnim pokrivačima ili debelim papirom) od jelena i zečeva koji ih izgrizaju.
Uklanjamo većinu povrća s gredica. Ostavljamo samo prokulicu, poriluk, kelj i endiviju. Skupljat ćemo ih postupno do prosinca. Dok nema snijega, rastu i janjeća salata i hrastova salata.
Na slobodne gredice rasporedite kompost ili stajski gnoj (4-6 kg / m2), fosforna i kalijeva gnojiva (3-5 dag / m2) i iskopajte ih do dubine od 30 cm. Mi ne pljačkamo zemlju.
TRAVNJAK Travu
kosimo dok ne prestane rasti. S zimama koje postaju toplije, ponekad je potrebno čak i u studenom.
Pažljivo grabljamo sve lišće koje padne na travnjak. Ako ostanu trunuti, uništili bi travnjak. Vrijedno ih je koristiti za kompost. Tlo dobiveno od njih izvrstan je dodatak supstratu za saksijsko i balkonsko cvijeće. U tu svrhu nisu prikladni samo listovi orašastih plodova. Ako na našem području postoje stabla kestena koja ljeti požute u lišću (znak hranjenja stablima divljeg kestena), trebali bismo ih spaliti nakon grabljenja ili spakirati u hermetičke vreće i baciti u smeće. Ovo je do sada najučinkovitija metoda borbe protiv ovog opasnog štetnika.
VODENI
DŽEP Prestajemo hraniti ribu, jer kad temperatura vode padne na nekoliko stupnjeva iznad nule, njihov se metabolizam znatno usporava.
Izvadimo ih iz vode i očistimo pumpe za fontane. Odvedemo ih u sobu u kojoj zimi temperatura ne pada ispod nule.
