Kaznena odgovornost
Administrativni zaposlenik može se smatrati kazneno odgovornim za prekoračenje svojih ovlasti (ili neispunjavanje svojih obveza) kada njegovo postupanje šteti javnom ili privatnom interesu.
Ovo kazneno djelo, definirano člankom 231. Kaznenog zakona, može se počiniti namjerno ili nenamjerno. U prvoj se situaciji kažnjava kaznom zatvora do 3 godine. Ako je službenik postupio nenamjerno i šteta je bila značajna, moguća kazna je novčana kazna, ograničenje slobode i zatvor do dvije godine.
Ako ponašanje službenika predstavlja zločin, stvar treba prijaviti policiji ili tužiteljstvu. Ta će tijela poduzeti odgovarajuće postupke, jer se radi o kaznenom gonjenju.
Građanska odgovornost
Temelji se na odredbama građanskog zakona. Sukladno članku 417. Građanskog zakonika, može se tražiti naknada štete prouzročene nezakonitim ponašanjem službene osobe. Preduvjeti za naknadu štete bit će:
- nastanak štete kao rezultat djela ili propusta službenika (propuštanje donošenja rješenja ili značajna sporost u postupanju),
- protupravno djelovanje ili propust službenika.
Šteta prema građanskom zakonu bit će gubici koje je oštećena strana pretrpjela i koristi koje su mogle biti ostvarene da joj šteta nije nanesena. Stoga je moguće poduzeti pravne radnje, navodeći opseg štete i iznoseći neutemeljenost postupanja službenika. Međutim, treba se sjetiti potrebe da se dokažu svi izneseni navodi.
Izravnu financijsku odgovornost za štetu preuzimaju Državna riznica i jedinice lokalne samouprave, koje će biti stranke u bilo kojem sudskom postupku.
Red ili disciplinska odgovornost
Svaki zaposlenik i službenik javne uprave, uključujući lokalnu samoupravu, može se smatrati odgovornim u skladu s odredbama Zakona o upravnom postupku. To će biti naredba ili disciplinska odgovornost (ovo se odnosi samo na imenovane službenike).
Djelatnik javne uprave može biti izložen takvoj odgovornosti ako:
- ne uspije riješiti stvar u zakonskom roku, tj. Odmah ili ako stvar zahtijeva istragu - u roku od mjesec dana, a ako je posebno komplicirana - najkasnije u roku od dva mjeseca od datuma pokretanje postupka (u žalbenom postupku u roku od mjesec dana od dana primitka žalbe),
- ne obavijesti stranku o neuspjehu rješavanja slučaja i razlozima za to i ne naznači novi datum za njegovo razmatranje,
- ne riješi slučaj unutar novoodređenog datuma
Propisi predviđaju pet vrsta disciplinskih kazni za imenovane zaposlenike: opomene, opomene s upozorenjem, opomene uz isključenje mogućnosti napredovanja u višu plaćnu skupinu ili na više radno mjesto do dvije godine, premještaj na niže radno mjesto i konačno otkaz s posla u uredu.
Državni službenici zaposleni na temelju ugovora o radu odgovaraju prema redoslijedu odgovornosti navedenom u Zakonu o radu. Prijeti im opomena, ukor ili novčana kazna.
Zakon o radu navodi maksimalan iznos ove kazne - opseg obveze naknade državnim službenicima za nanesenu štetu najviše je jednak tromjesečnoj plaći.
Rješenja za budućnost
Predsjednik je 20. siječnja 2011. godine potpisao zakon o imovinskoj odgovornosti javnih službenika za gruba kršenja zakona. Zakon će stupiti na snagu u roku od 3 mjeseca od objave u Journal of Laws.
Sukladno ovom aktu, ako je, kao rezultat radnji službenog lica, Državna riznica prisiljena platiti naknadu oštećenom, čelnik danog tijela bit će dužan pokrenuti postupak usmjeren na naknadu iznosa koje je Državna riznica uplatila.
Da bi takva odgovornost mogla postojati, moraju se ispuniti tri uvjeta:
- odluka u tijeku presude u slučaju donesena je s grubom povredom zakona,
- povreda zakona od strane službenika bila je krivnja (ili propust),
- isplata naknade temelji se na pravomoćnoj sudskoj presudi ili zaključenom nagodbi između vlasti i stranke.
Postupak propisuje da je nakon isplate odštete (u roku od 14 dana) šef jedinice za isplatu (na primjer, inspektor za nadzor građevine Poviat) dužan podnijeti zahtjev tužiteljstvu za pokretanje postupka objašnjenja. Tijekom postupka, tužitelj će prije svega morati utvrditi koji je službenik izravno odgovoran za donošenje odluke s grubom povredom zakona i odrediti iznos štete uredu.
Ako, kao rezultat postupka, tužitelj utvrdi da postoje razlozi za podnošenje tužbe, prvo poziva policajca da dobrovoljno izvrši korist, navodeći datum.
Nakon isteka navedenog roka, tužitelj će pokrenuti postupak i postupak će se voditi u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku.
Časnik će na svom položaju moći odgovarati do dvanaest puta veće mjesečne plaće.
