Promjena načina uporabe
Promjena u namjeni zgrade je započinjanje ili napuštanje aktivnosti kojima se mijenjaju uvjeti:
- protupožarne sigurnosti u zgradi (ili njezinom dijelu) ;
- sigurnost od poplave;
- posao;
- zdravlje;
- higijenski i sanitarni;
- zaštita okoliša;
- bilo veličinu ili uzorak tereta.
To znači da će se prilikom promjene načina korištenja predmeta ili njegovog dijela procijeniti hoće li i u kojoj mjeri preuzimanje ili napuštanje određenog građevinskog objekta ili dijela određene djelatnosti u vezi s njegovom uporabom mijenjati uvjete dodijeljene objektu, uglavnom koji se odnose na sigurnost njegove daljnje uporabe.
Primjer promjene stambenog karaktera u komunalni može biti dom, liječnička ordinacija ili vrtić.
Obnova poput građevine
Stoga bi radove koje je naznačio naš čitatelj trebalo klasificirati kao rekonstrukciju u kojoj će se izvedba ili tehnički parametri postojeće zgrade mijenjati izvedbom građevinskih radova, s izuzetkom kubature, površine zgrade, visine, duljine, širine ili broja katova. Radovi na obnovi mogu započeti samo na temelju konačne građevinske dozvole, za koju se mora podnijeti zahtjev od lokalne starosti.
Stranke u postupku građevinske dozvole su: investitor i vlasnici, vječni plodouživači ili upravitelji nekretnina koje se nalaze na području utjecaja objekta (tj. Najbliži susjedi), čiji bi se interesi mogli povrijediti provedbom ove investicije.
Građevinska
dozvola Građevinska dozvola može se izdati samo onima koji imaju:
- zahtjev po ovom pitanju u roku valjanosti odluke o uvjetima građenja i uređenju zemljišta, ako je potreban u skladu s odredbama o planiranju i prostornom uređenju, tj. U nedostatku lokalnog razvojnog plana prostorni;
- izjava, pod kaznom krivokletstva, o posjedovanom pravu korištenja imovine u građevinske svrhe.
Dozvola se izdaje nakon što je provedena procjena utjecaja na okoliš projekta, a investitor pribavi dozvole, odobrenja ili mišljenja drugih vlasti zahtijevanih posebnim propisima.
Uz zahtjev za građevinsku dozvolu potrebno je priložiti:
- 4 primjerka izvedbenog projekta zajedno s mišljenjima, aranžmanima, dozvolama i drugim dokumentima traženim određenim propisima (protupožarna, sanitarna, zaštita okoliša, zaštita spomenika itd.) I potvrda nadležne komore profesionalne samouprave o upisu na popis njezinih članova, važeća na dan izrade dizajn (građevinski projekt treba izraditi osoba potrebne građevinske kvalifikacije, koja je član nadležne komore profesionalne samouprave);
- izjava o pravu na korištenje imovine u građevinske svrhe;
- trenutna odluka o uvjetima gradnje i uređenju zemljišta (u nedostatku lokalnog plana prostornog razvoja).
Investitor podnosi zahtjev za građevinsku dozvolu lokalnoj starosti. Ako investitor udovolji navedenim zahtjevima, starosta izdaje građevinsku dozvolu najkasnije u roku od mjesec dana, a u slučaju posebno složenih slučajeva najkasnije u roku od dva mjeseca od datuma zahtjeva.
Ako nisu ispunjeni svi uvjeti, investitor može dobiti odluku da ne odobri projekt i izda građevinsku dozvolu. Zatim ima pravo žalbe na primljenu odluku, u roku od 14 dana od njezine dostave, višem tijelu - vojvodi.
Građevinska dozvola vrijedi 3 godine; istječe ako građevinski radovi nisu započeli u roku od 3 godine od datuma pravomoćnosti odluke. Isto će se dogoditi ako se gradnja prekine više od 3 godine.
Udaljenost od granica parcele
Prema propisima, zgrada se u pravilu mora nalaziti od granice sa susjednom parcelom na udaljenosti od:
- 4 m - kada su u zidu otvoreni prozorski ili vratni otvori okrenuti prema susjedu;
- 3 m - kada u zidu nema rupa.
Upozorenje! Otvor u zidu ispunjenom staklenim blokovima (staklenim blokovima) ne smatra se prozorom.
Manja od gore navedene udaljenosti od granice parcele (ne manje od 1,5 m) ili gradnje izravno na granici - dopuštena je kada proizlazi iz lokalnog plana ili odluke o uvjetima građenja i uređenju zemljišta. Ovo se pravilo odnosi i na gradnju obiteljske kuće na zemljištu širine manje od 16 m. Na širem zemljištu obiteljska kuća može se smjestiti na takozvanu oštru granicu parcele, ako će se cijelom površinom pridržavati susjedove zgrade, pod uvjetom da dio smješten u 3 m širokom pojasu duž granice imat će duljinu i visinu ne veću od postojeće ili planirane zgrade na susjednoj parceli.
Štoviše, propisi dopuštaju držanje takvih građevinskih elemenata kao što su balkoni, terase, vanjske stepenice, krovovi iznad ulaza i strehe ili krovni vijenci bliže granici (ali ne manje od 1,5 m).
Zakon od 7. srpnja 1994. Zakon o gradnji (Zbornik zakona br. 243, točka 1623 iz 2010., izmijenjen i dopunjen).
